Fondacija za slobodan softver Evrope (FSS Evrope, eng. FSF Europe) je nastala 2001. godine kao sestrinska organizacija Fondacije za slobodan softver (FSS, eng. FSF) čije je sedište u SAD, u cilju podrške svim aspektima slobodnog softvera u Evropi.
Faktori zbog kojih je osnivanje FSS Evrope bilo neophodno.
Pre svega, slobodan softver je prestao da bude američki fenomen. Evropa ima jednu od najvećih zajednica programera koji rade na slobodnom softveru, dok mnogi danas poznati projekat korene vuku upravo iz Evrope.
Drugi faktor se tiče uobičajenog shvatanje slobodnog softera koje se odnosi na njegovu ekonomsku prirodu, što je glavni uzrok pažnje političkih i novinarskih krugova.
Softver kao takav u velikoj meri prevazilazi svakodnevicu i postaje bitan faktor kod koga zavise mnogi aspekti života. Kao i razvoj ljudskog društva, softver se od ekonomkog elementa transformiše u tekovinu kulture povećavajući svoje prisustvo u svakodnevnom životu.
Za razliku od štampanih medija, automobila ili telefona, na primer, čija se vrednost može proceniti gotovo na prvo pogled, softver ima drugačiju prirodu. Softver ne može biti prosto reprodukovan, već njegova reprodukcija u isto vreme predstavlja i njegovu evoluciju.
Zato je softver specifičan u odnosu na druge fenomene u prošlosti. Otkriće softvera se najbolje može uporediti sa otkrićima jezika, pisma ili nauke.
Od presudne je važnosti za budućnost čovečanstGNU General Public Licenseva da softver opstane kao kulturno dobro i bude dostupan svima, sačuvan u biliotekama, kao svo znanje čovečanstva.
Kao metod za dostizanje ovakvih ciljeva bi trebalo da bude uspostavljanje novog načina razmišljanja, pre svega kod faktora koji imaju moć odučivanja u ime naroda, kod političara.
Najbitniji zadatak FSS Evrope je ustanovljavanje pomenutih principa i načina razmišljanja kao opšte prihvaćenih.
Treći faktor, ili bolje reći zadatak, je osiguravanje slobodnog softvera.
GNU opšta javna licenca (GNU General Public License) i GNU lesser opšta javna licenca (GNU Lesser General Public License) Fondacije za slobodan softver su najuobičajenije licence koje se koriste za slobodan softver u celom svetu.
U tu svrhu postoji zajednica (incumbent) FSS i FSS Evrope kako bi pravna zaštita slobodnog softvera bila osigurana.
Kao četvrto, dugoročni uspeh se bazira na praktičnoj primeni slobodnog softvera.
Zbog svega navedenog, FSS Evrope i FSS zajedno rade da organizacionim aspektima GNU projekta, učestvuju u razvoju slobodnog softevra i pružaju podršku kompanijama i pojednicima voljnim da pređu na korišćenje slobodnog softvera.
Na kraju, softver poseduje velike ekonomske potencijale pa je neophodno uključiti ekonomiju pri izgradnji svesti osobodnom softveru.
To znači da je potrebno otvoriti perspektive kompanijama kako bi svoje delatnosti bazirale na slobodnom softveru.
Ovo je takođe jedan od zadataka Fondacije.
Više informacija na temu slobodnog softvera možete naći
na adresi:
http://www.gnu.org/philosophy/philosophy.html
Georg C. F. Greve <greve@gnu.org>, Hamburg, 23. Jun 2001.